Region Danas
Bosnu i Hercegovinu pogodio je seizmički događaj jačine 3,1 po Richteru, što ukazuje na potres. Prema EMSC-u, epicentar se nalazio samo 30 kilometara sjeverozapadno od Bihaća, u neposrednoj blizini hrvatske granice. Moramo da kažemo kako u Bosni ili hrvatskoj mozda u narednom periodu svi mogu očekivati još zemljotresa jer se rijetko kad javi samo jedan.
Trenje između tektonskih ploča može rezultirati potresom, što je prikazano crvenom bojom. Potres je proces oslobađanja kinetičke energije na nebeskom tijelu. Konkretno na Zemlji, potres se događa u litosferi ili neposredno ispod nje, u astenosferi i plaštu, koji čine većinu Zemljine mase. Seizmička energija, dio raspršene kinetičke energije, mjeri se na seizmološkim opservatorijima, također poznatim kao postaje.
Za većinu potresa količina seizmičke energije izravno je proporcionalna ukupnoj kinetičkoj energiji. Površinski opservatoriji obično su dovoljni za potrebe praćenja, iako postoje i duboki kopneni i podvodni opservatoriji.
Oslobađanje energije može se dogoditi kontinuirano, kao što se vidi u sporim potresima koji mogu trajati godinama, ili naizgled trenutno, s potresima koji obično traju kraće od minute. Potresi mogu biti prirodni, kao rezultat prirodnih sila, ili umjetno izazvani ljudskim aktivnostima kao što je detoniranje eksplozivnih naprava.
Porijeklo potresa na nebeskim tijelima osim Zemlje može se razlikovati od onih na našem planetu. Stoga je znanstveno točno koristiti izraz “potres” samo za Zemlju i “mjesečev potres” za seizmičku aktivnost na Mjesecu, kao primjer.
Međutim, u zemljama engleskog govornog područja pojam “potres” često se koristi kao skraćenica za “potres”. Područje proučavanja koje se fokusira na potrese i povezane procese poznato je kao seizmologija, koja se oslanja na izravna mjerenja. S druge strane, astroseizmologija je disciplina koja ispituje potrese na nebeskim tijelima putem neizravnih opažanja.
Na primjer, promatraju se akustička svojstva solarnih plinova, jer su akustični valovi u biti valovi kinetičke energije koji putuju kroz plinove, poput atmosfere. U Sunčevom sustavu potresi mogu biti potaknuti kemijskim reakcijama u plinovitim nebeskim tijelima, plimnim silama ili intenzivnom vulkanskom aktivnošću na stjenovitim tijelima.
Litosfera je stalno izložena unutarnjim i vanjskim silama koje izlažu stijensku masu stresu. Kao rezultat toga, stijena akumulira značajnu potencijalnu energiju. Tijekom vremena, svaki materijal podleže stresu i oslobađa kinetičku energiju kako bi ublažio akumulirani pritisak. Većina potresa klasificira se kao slabi jer ne uzrokuju razaranje struktura koje je napravio čovjek. Slabi potresi obično se javljaju kada stijenska masa dosegne stanje materijalne nestabilnosti.
S druge strane, manji postotak potresa može izazvati štetu na objektima koje je napravio čovjek. Ovi razorni potresi prvenstveno su potaknuti tektonskom aktivnošću Zemlje, posebno trenjem između kore koja se kreće i plašta.
Ovo se trenje najčešće događa duž već postojećih pukotina u Zemljinoj kori, kao što su rasjedi, brazde ili rovovi. Međutim, vrijedno je napomenuti da se razorni potresi mogu dogoditi iu tektonski neaktivnim područjima, a ti potresi imaju potencijal stvoriti nove pukotine i druge geomorfološke značajke
Izvor: Kreacije.info
