Tradicionalna manifestacija Međunarodni mrčajevački pesnički susreti, juče je zbog kišnog vremena, umesto na Trgu pesnika u dvorištu OŠ „Tatomir Anđelić“, održana u holu istoimene škole. „Povelju Morave“, jedinu međunarodnu nagradu Udruženja književnika Srbije, koja se već 24 godine dodeljuje u sklopu Beogradskih međunarodnih susreta, a u saradnji sa Društvom književnika iz Mrčajevaca, ovoga puta dobila je Ninia Sadrobelašvili (1980), gruzijska pesnikinja koja živi i radi u Tbilisiju. Kada je reč o srpskim laureatima, nagradu za 2024. godinu podelili su književnici Borivoj Rašuo i Majo Danilović.

Nina11.jpg
UKS Ninia Sadrobelašvili

Pored novčanog iznosa, „Povelja Morave“ podrazumeva i isticanje, odnosno urezivanje imena dobitnika na mesinganu ploču koja se postavlja na Pesničku stenu. Ova kamena gromada se nalazi na Zavičajnom vidikovcu nadomak Mrčajevaca i predstavlja autentičnu umetničku i turističku atrakciju u srcu Šumadije. Književnik Lune Levajac, inače član Upravnog odbora Udruženja književnika Srbije i osnivač i predsednik Društva književnika Mrčajevaca, idejni je tvorac i predsednik Organizacionog odbora manifestacije, pa tako i kreator pratećih događaja i Pesničke stene ispred koje su pesnici danas takođe govorili svoju poeziju.
Inače, poeziju Ninie Sadrobelašvili prevela je Dušica Ivanović, književnica koja je ovom prilikom govorila pesme gruzijske pesnikinje na srpskom, a autorka se predstavila na gruzijskom jeziku.

Poklonici poezije, ovogodišnju dobitnicu mogu videti i čuti na Književnoj večeri koja će se u utorak, 9. oktobra održati u Narodnom muzeju u Pančevu, od 19 sati. Uz nju, pesme će govoriti i članice Udruženja književnika Srbije, književnice Dušica Ivanović, Gordana Vlajić i Aleksandra Mihajlović, koje su maja ove godine posetile Gruziju.

Gordana Vlajic.jpg
UKS Gordana Vlajić

Obraćajući se publici i obrazlažući odluku o dodeli „Povelje Morave“, Gordana Vlajić, predsednica žirija, istakla je i sličnosti između Srbije i Gruzije.

– Obe zemlje imaju jednostavna pisma u kojima svako slovo predstavlja jedan glas. Gruzinsko pismo ima 33 znaka, odnosno slova, a naše – 30. Gruzija je, međutim, svoje pismo zaštitila kao svestku baštinu. Iz ovakvih susreta treba učiti i slediti dobre primere, – rekla je Gordana Vlajić, članica Udruženja književnika Srbije. Ona smatra da bi UKS mogao biti inicijator da se i srpska azbuka kandiduje i stavi na popis Uneskove nematerijalne kulturne baštine.

Ninia S. .jpg
UKS Dobitnica

Na jučerašnjoj dodeli Međunarodne nagrade „Povelja Morave“, dobitnica iz Gruzije je izražavajući i radost i ponos što ovo priznanje nosi u svoju zemlju, dodala:

– Duboko sam impresionirana srpskom kulturom, posebno vašom književnošću koju cenim i trudim se da je što bolje upoznam.

Ninia Sadrobelašvili, pesnikinja koja je diplomirala književnost na Univerzitetu u Tbilisiju i koja rado čita Sinišu Pavića veruje da će interesovanje za gruzijsku i srpsku književnu tradiciju u obe zemlje nastaviti da raste.

– Radujem se danu kada će se srpska poezija slaviti u Gruziji, – rekla je Sadrobelašvili.